SUSTAV ORGANA ZA KRETANJE
Kosti, mišići, oštećenja lokomotornog sustava
 |  |
|---|
Kosti
Kost ili koštano tkivo je čvrsto potporno tkivo koje gradi kostur svih kičmenjaka.Sve kosti zajedno čine ljudski kostur, a zajedno s mišićima čine lokomotorni sustav.Kosti su međusobno povezane pokretljivim zglobovima i mišićima.[1]
Slika desno gore prikazuje ključnu kost i njezin razvoj kroz godine.Slika lijevo prikazuje ključnu kost i njezine dijelove.
Kosti se dijele u dvije podjele: na kosti glave,trupa i udova. Druga podjela je na cjevaste, plosnate i kratke. 30% kosti je građeno od organskih tvari(najviše osein- bjelančevina koja kostima daje elastičnost, 70% anorganskih tvari (najviše kalcij koji daje kostima čvrstoću)[2]
MIŠIĆI
Mišići su aktivni pokretači našeg tijela. U ljudskom tijelu postoji 752 mišića. Radom mišića upravlja živčani sustav. Mišići čine 40% mase ljudskog tijela. Mišiće grade mišična vlakna. Mišična vlakna su građena od miofibrila. Mišična vlakna se dijele na: Poprečnoprugasto mišićno vlakno, srčano mišićno tkivo i na glatko mišićno tkivo. Osnovna svojstva mišića su podražljivost, pokretljivost, kontraktilnost i mogućnost mehaničkog rada.[4]
RAD MIŠIĆA
Kontrakcija mišića posljedica je uklizavanja aktina i miozina, pri tome važnu ulogu imaju ioni kalcija. Količina mitohondrija u mišićima izravno je vezana uz kondiciju, količinu energije koja je na raspolaganju mišićima. Kontrakcija mišića kontrolira živčani sustav preko motornih neurona koji se povezuju s mišićima preko motorne ploče(živčano-mišićne veze). Poprečno-prugasto mišićno tkivo izgrađeno je od velikog broja cilindričnih stanica koje formiraju snopove. Poprečno- prugasti mišići su odgovorni za kretanje, održavanje pozicije tijela, fiksiranje zglobova, mimiku, govor, gutanje i druge vitalne funkcije bitne za čovjekov život. Poprečno-prugasto mišično tkivo ili skeletno mišićno tkivo je odgovorno za voljne
pokrete. Glatko mišićno tkivo se nalazi u u građi krvnih i limfnih žila, crijeva, dušnika, mokraćnog mjehura , maternice, kože, unutrašnjih mišića oka itd. Za razliku od poprečno-prugastih mišića glatki mišići ne rade pod utjecajem volje i njihovim radom upravlja živčani sustav. Glatko mišićno tkivo je specijalizirano za slabe i spore kontrakcije. Srčano mišićno tkivo izgrađuje središnji sloj srčanog zida (miokard) i središnji sloj plućnih vena u blizini njihovog ušća u srce. Po građi je slično poprečno-prugastom, a po funkciji glatkom mišićnom tkivu. Kontrakcije su ritmične i automatske, a njime upravlja središnji živčani sustav.[4]
OZLJEDE LOKOMOTORNOG SUSTAVA
Slika prikazuje najčešće ozljede.
Bolesti i ozljede mišića
Atrofija tj. smanjenje mišića i mišićnog tkiva zbiva se brzo ako se mišići ne upotrebljavaju. Tako se obujam mišića može zbog npr. nošenja gipsa, za jedan do dva mjeseca drastično smanjiti najčešće za polovicu. To pokazuje koliko je stalna barem umjerena tjelesna aktivnost potrebna. Nagnječenja(kontuzije) najčešće uzrokuju udarci, a posljedica je nastajanje hematoma. Tijekom istegnuća mišića, uz bol mišići imaju slabiji tonus i funkciju. Najbolja terapija za istegnuća su hladni oblozi i odmor. Najteže ozljede su puknuća mišića pri kojima dolazi do pucanja mišićnih vlakana. Puknuća razlikujemo ovisno o broju oštećenih vlakna.[2]
Mišićne bolesti(miopije) su bolesti kod kojih dolazi do propadanja mišićnog tkiva. Pripadaju u skupinu neuromišićnih bolesti koje zahvaćaju živce i mišiće. Uzroci tih bolesti mogu biti raznoliki, od ozljeda, upala do nasljednih čimbenika. Jedna od najpoznatijih bolesti iz te skupine je mišićna distrofija. To je nasljedna bolest kod koje dolazi do oštećenja i slabljenja skeletnih mišića. Bolest je progresivna i bolesnik postupno gubi sposobnost kretanja.[2]
OSTEPOROZA
Osteoporoza je bolesti pri kojoj dolazi do gubitka koštane mase. To je uglavnom bolest kod starijih ljudi koja se češće pojavljuje kod žena. Kako se gubi koštana masa jednako se i smanjuje gustoća kostiju te one postaju krhke i lomljive. Za liječenje osteporoza se koriste kalcij i vitamin D, a kod žena čak i spolni hormoni. Dobra prevencija od osteporoze su pravilna prehrana i fizička aktivnost tijekom cijelog života koja povećava gustoću količine kostiju.[2]
RAHITIS
Rahitis je bolest kostiju koja najčešće nastaje zbog nedostatka vitamina D, jednog od najvažnijih čimbenika u održavanju koncentracije kalcija u krvnoj plazmi. Može se razviti i zbog premalog unosa kalcija ili vitamina D u organizam, ali i zbog nedovoljnog izlaganja Sunčevoj svjetlosti koja je nužna za sintezu vitamina D u koži. Postoji i drugi oblik rahitisa koji nastaje zbog urođenih ili stečenih poremećaja u metabolizmu kalcija i fosfora. U oba slučaja dolazi do nedovoljnog odlaganja mineralnih sol u koštano tkivo pa govorimo o tzv. mekim kostima.[2]
UTJECAJ SKOKA U VIS NA LOKOMOTORNI SUSTAV.
Preduvjet za uspješno izvođenje zahtjevnih skoka u vis je sposobnost podnošenja visoko intenzivnih fizičkih napora koje nameće, između ostaloga, i teške zahtjeve na pripremljenost i funkciju lokomotornog sustava. U današnje se vrijeme, odraz u atletskim skakačkim disciplinama izvodi vrlo eksplozivno. Skok u vis ne štedi lokomotorni sustav! Utvrđeno je da je najviše zdravstvenih problema bilo s odraznom nogom, s lumbalnim i torakalnim dijelom kralješnice, koljenom odrazne noge te s Ahilovom tetivom. Zaključak je da je bitno kondicijski pripremiti tijelo, svladati pravilnu tehniku izvođenja skoka, prije skokova napraviti dobro zagrijavanje i pripremu tijela.[3]
LITERATURA
[1]wikipedia(2017)wikipedia.org "Kost" dostupno 1.6.2017. na https://bs.wikipedia.org/wiki/Kost
[2] Udžbenik biologije za treći razred srednje škole
[3]Langer, F, Langerova, A. (2008) Procjena stanja lokomotornog skakača u vis u prevenciji zdravstvenih problema. Dostupno 1.6.2017. na http://hrcak.srce.hr/24840
[4]wikipedia.org "ljudski mišić" dostupno 1.6.2017. na https://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudski_mi%C5%A1i%C4%87i
[5]enciklopedija.hr "mišićni sustav" dostupno 1.6.2017. na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41225
IZVORI ZA SLIKE:
https://www.fitness.com.hr/images/clanci/kosti-prednje-straznje.jpg
https://hr.wikipedia.org/wiki/Kost#/media/File:Gray252.png
http://perpetuum-lab.com.hr/wiki/plab_wiki/anatomija-covjeka-enciklopedija/kljuena-kost-r20/
http://www.maturski.org/BIOLOGIJA/images/Kosti%20gornjih%20ekstremiteta.JPG
http://www.funnfit.net/anatomija/index.php?id=blog-20150407-1258
http://medikol-ustanova.hr/portfolio/lijecenje-bolesti-lokomotornog-sustava/